Zašto je važno razumjeti bihevioralne rizike u Compliance?

Zašto je važno razumjeti bihevioralne rizike u Compliance-u?

Kada govorimo o Compliance-u, često razmišljamo o pravilima, procedurama i zakonima. No, Compliance nije samo skup formalnih pravila – on je duboko povezan s ljudskim ponašanjem.
Mnoge organizacije ulažu značajne resurse u razvoj politika i procedura, uvode stroge kontrole i osiguravaju da su svi zaposlenici upoznati s pravilima. No, što se događa kada ljudi svjesno ili nesvjesno ignoriraju ta pravila, opravdavaju njihovo kršenje ili ih prilagođavaju vlastitim interesima? Upravo tu nastupa bihevioralni rizik – ključan, ali često zanemaren aspekt učinkovitog Compliance programa.

 

Iluzija Compliance-a: Prava usklađenost ili samo okvir?

Jedna od najvećih zabluda u organizacijama jest vjerovanje da je dobar Compliance program dovoljan ako su sve politike jasno definirane i usklađene s regulativom. No, pravo pitanje nije koliko su dobro napisane politike, već koliko ih zaposlenici zaista slijede u praksi.

Ponašanje ljudi je nepredvidivo, a pravila na papiru ne znače ništa ako ne uzimamo u obzir razloge zbog kojih ih zaposlenici ponekad odlučuju zanemariti. Ignoriranje bihevioralnih rizika može stvoriti iluziju Compliance-a – situaciju u kojoj sve izgleda uredno i usklađeno, ali ispod površine postoji ozbiljan rizik od nepravilnosti, etičkih prekršaja i čak pravnih posljedica.

 

Što su bihevioralni rizici?

Bihevioralni rizici odnose se na psihološke, socijalne i organizacijske faktore koji utječu na donošenje neetičnih odluka. Oni objašnjavaju zašto pojedinci, unatoč tome što znaju pravila, donose odluke koje nisu u skladu s etičkim standardima i regulativom.

Neki od ključnih faktora koji povećavaju ponašajne rizike uključuju:

  • Pritisak – Visoki ciljevi, kratki rokovi i nesigurnost posla mogu potaknuti zaposlenike na donošenje rizičnih odluka.
  • Normalizacija nepoželjnog ponašanja – Kada zaposlenici vide da njihovi kolege ignoriraju pravila bez posljedica, mogu se povesti za primjerom.
  • Nagrađivanje rezultata umjesto etičnosti – Ako se uspjeh mjeri isključivo financijskim rezultatima, zaposlenici mogu zanemariti etičke standarde kako bi ostvarili ciljeve.
  • Nedostatak odgovornosti – Ako nema dosljedne provedbe pravila, zaposlenici se mogu zapitati: „Ako nitko ne provjerava, znači li to da pravilo nije važno?“

 

Što se događa kada ignoriramo bihevioralne rizike?

Ako se bihevioralni rizici ne prepoznaju i ne upravljaju njima, Compliance postaje samo formalnost – nešto što se provodi radi regulatornih zahtjeva, ali ne donosi stvarnu promjenu u organizacijskoj kulturi.

Organizacije koje zanemaruju ponašajne rizike mogu se suočiti s ozbiljnim posljedicama, kao što su:

  • Postupno prihvaćanje visokorizičnog ponašanja kao „normalnog” u organizaciji.
  • Zaposlenici koji racionaliziraju i opravdavaju neetične odluke.
  • Povećana pojava prevara, mita i drugih oblika neetičnog ponašanja.
  • Neočekivane krize i reputacijska šteta zbog nepredviđenih etičkih propusta.

 

Pravila i procedure su važni, ali bez razumijevanja ljudskog ponašanja ostajemo slijepi za stvarne rizike unutar organizacije.

 

Kako upravljati ponašajnim rizicima?

Da bi Compliance program bio učinkovit, organizacije moraju proširiti fokus s pravila na razumijevanje procesa donošenja odluka i faktora koji utječu na etičke izbore zaposlenika. Pravila su važna, ali sama po sebi nisu dovoljna – ključno je omogućiti zaposlenicima da razviju samo-regulirajući mehanizam, koji će im pomoći da u dvojbenim situacijama prepoznaju rizike, preispitaju odluke i izaberu etički ispravan put.

Evo nekoliko ključnih koraka koji mogu pomoći u tom procesu:

  • Identificirati visokorizična ponašanja – Analizirati prošle nepravilnosti, trendove u industriji i rezultate internih procjena rizika.
  • Mjeriti organizacijsku kulturu – Koristiti ankete zaposlenika, procjene etičke klime i podatke o ponašanju kako bi se razumjela stvarna percepcija Compliance-a.
  • Rješavati uzroke, a ne samo simptome – Umjesto da se oslanjamo na kazne i kontrole, potrebno je analizirati faktore poput pritiska na zaposlenike, sustava nagrađivanja i kulture leadershipa.
  • Promicati etičko donošenje odluka – Compliance edukacija ne bi smjela biti usmjerena isključivo na pravila i procedure, već i na razumijevanje procesa donošenja odluka, prepoznavanje faktora koji mogu utjecati na etičke izbore te razvoj samo-regulirajućeg mehanizma. Zaposlenici trebaju naučiti kako identificirati trenutke u kojima su izloženi riziku donošenja neetičnih odluka, kako prepoznati pritiske koji ih mogu navesti na krivi put te kako se na vrijeme zaustaviti i odabrati ispravan smjer.

 

Pravila su okvir, ali prava snaga Compliance-a leži u sposobnosti zaposlenika da samostalno prepoznaju i zaustave potencijalno rizične odluke prije nego što postanu problem.


Compliance treba promjenu pristupa

Učinkovit Compliance ne odnosi se samo na sprječavanje neetičnog ponašanja – već na stvaranje okruženja u kojem je etično ponašanje norma.

Prava usklađenost ne nastaje iz prisile, već iz unutarnjeg uvjerenja da su etičke odluke ispravne. U trenutku kada zaposlenici ne slijede pravila zato što im se naređuje, već zato što vjeruju u njihovu važnost, Compliance program postaje više od regulative – postaje temelj održive i etične poslovne kulture.

Kako se samomotivirati za etično ponašanje?

Kako izgraditi kulturu integriteta?

Zašto je važno razumjeti bihevioralne rizike u Compliance?

East Europe

croatia@integrityup.eu

Asia

dubai@integrityup.eu

Western Europe

amsterdam@integrityup.eu

America

newyork@integrityup.eu